Ovako bi se trebao hraniti vaš školarac

images/thumbnails/images/ANT/110740/PXL_070917_17890347.jpg
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Petra Martinović
Autor: 

Petra Martinović

Email:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



Početak škole za roditelje je osim nabavke knjiga, pribora i torbi te uz nove radne i školske obaveze, stresan i zbog odabira prehrane svoje djece u školi. Imajući u vidu vrijeme koje dijete provodi u školi potrebno mu je osigurati izbalansiranu prehranu koja će omogućiti da se školarac lakše suoči s postavljenim izazovima.

Pravilna i uravnotežena prehrana izuzetno je važna osobito kod djece predškolskog i školskog uzrasta jer osim zadovoljavanja osnovnih energetskih potreba nužna je i za pravilan rast i razvoj.

Danas prehranu školske djece karakterizira energetska neuravnoteženost, pritom se misli na prevelik unos masti i ugljikohidrata, osobito jednostavnih, nasuprot kojega je mala potrošnja voća i povrća.

Kod naših je školaraca sve prisutnija debljina koja postaje sve izraženiji javno zdravstveni problem jer dovodi i do brojnih zdravstvenih problema te utječe na duljinu i kvalitetu života.

Nacionalne smjernice i normativi za zdravu školsku prehranu donijeti su kako bi se već od najranijih djetetovih godina skrenula pažnja na zdrave prehrambene navike koje doprinose zdravlju.

images/thumbnails/images/ANT/110740/PXL_050917_17867064-1.jpg

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Prehrana školske djece trebala bi biti raspodjeljena u pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima.

Osim što nam se školarci hrane nepravilno i nekvalitetno, većina ih odlazi u škole bez doručka. Dokazano je da doručak pozitivno utječe na učenje i pamćenje kod školske djece. Po nekim istraživanjima provedenim u Sjedinjenim Američkim Državama dokazana je veza između uhranjenosti i psihosocijalnih funkcija i školskog uspjeha.

Kao najprikladniji jutarnji obrok na stranici Zdravo budi dr.med. Mirjana Žagar-Petrović navodi žitarice od cjelovitog zrna (muesli, zobena kaša, kukuruzne ili žitne pahuljice) s mlijekom ili jogurtom, zatim kruh ili tost od cjelovitog zrna s margarinskim ili mliječnim namazom uz šalicu toplog mlijeka ili čašu prirodnog soka.

Ukoliko škola nema organiziranu užinu u školi nađite vremena da djetetu pripremite zdrav i zasitan međuobrok. Sendvič napravljen od cjelozrnatog peciva sa šunkom ili sir uz dodatak svježe sezonske salate zadovoljit će dnevne potrebe školarca do završetka školskog dana. Većina djece radije će posegnuti za nezdravom, brzom hranom, grickalicama i slatkišima nego li će užinu uzeti od kuće.

Zato bi cilj zdrave i dobre školske prehrane trebala biti promocija pravilnih prehrambenih navika, a tome će nesumnjivo najviše doprinjeti dostupnost visokovrijedne hrane u školama.

Zdrava prehrana podrazumijeva unos hranjivih tvari koji dijeleći se na makronutrijente i mikronutrijente doprinose pravilnom funkcioniranju, izgradnji i obnavljanju organizma.

images/thumbnails/images/ANT/110740/PXL_050917_17867055-1.jpg

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Prehrana školske djece mora se temeljiti na piramidi zdrave prehrane. Bazu dječje piramide namirnica kao i kod odraslih čine kruh, žitarice, riža. To su tzv. spori ugljikohidrati koji će djetetu osiguravati stalnu prisutnost energije. Ujedno to je baza prehrane jer će djeca iz njega dobiti potrebnu energiju za rast i razvoj, potaknut će rad crijeva, a u konačnici sve navedeno dovodi i do očuvanja zdravlja.

Drugi red piramide čine voće i povrće. Njih se preporučuje uzimati u sklopu tri obroka na dan jer sadrže veliku količinu vitamina i minerala koji su potrebni za rast i razvoj djeteta. Posebno su važni vitamin C, A, folna kiselina..

U treći red spadaju mlijeko, mliječne prerađevine, meso i riba. Te namirnice preporuča se konzumirati u dva obroka dnevno. Mlijeko i mliječne prerađevine bogate su kalcijem, mineralom potrebnim za građu kose, zubi, kostiju. Kalcij, također sudjeluje u brojnim tjelesnim procesima, a njegov nedostatak može biti jako opasan u doba razvoja.

Meso, riba, jaja i grahorice izvor su biljnih i životinjskih proteina, a oni pomažu organizmu u izgradnji mišića, ali i željeza.

Meso, perad, riba, jaja, grah, leća, soja preporučuju se u dva dnevna obroka.

Orasi, bademi, lješnjaci, pistacije, kikiriki odlične su grickalice i vrlo su hranjivi.

Sam vrh piramide čine masti i slatkiši koje treba što manje konzumirati. Slatkiši imaju puno kalorija, a malo hranjivih tvari pa ih je potrebno izbjegavati.

Svakodnevno vježbanje i kontrola tjelesne težine neophodno je u i školskoj dobi. Ubrzani ritam života dotakao je i djecu.

Uz pravilnu prehranu potrebno je voditi brigu o dovoljnom unosu tekućine, ne sjedilački provoditi vrijeme u gledanju televizije, sjedenju za kompjuterom nego aktivno provoditi vrijeme na otvorenom.

 Ne propustite    

 Izdvojeno