23. 02. 2018.

Krajem 2018. stiže javna baza podataka o nestalima ratnih ‘90-ih

images/thumbnails/images/MP/120708/PXL_230317_16032550.jpg
Goran Stanzl/PIXSELL
Vlatka Koren (Medaiservis)
Autor: 

Vlatka Koren (Medaiservis)

Email:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



Politička volja ključna je za rješavanje problema nestalih osoba, najznačajnijeg humanitarnog pitanja nakon ratnih sukoba devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije. Poruka je okruglog stola u Zagrebu udruge Documenta o radu institucija kad su u pitanju sudbine nestalih. Iste panele održali su Fond za humanitarno pravo u Beogradu i Prištini te udruge Izvor i Kvart u Bosni i Hercegovini.

Rješavanje pitanja nestalih u Domovinskom ratu već četvrt stoljeća i dalje je otvoreno pitanje odnosa Hrvatske i Srbije. Predsjednica Documente Vesna Teršelić pozvala je na ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, koju je Hrvatska potpisala još 2007.

Upozorila je i da još nije usvojen najavljeni Zakon o nestalima u Domovinskom ratu. Obje vlade dužne su učiniti više, poručila je Teršelić, podsjetivši da još nema dokumentacije za Vukovarsku bolnicu, Borovo Commerce, Sotin, ali i za žrtve nakon akcija Bljesak i Oluja. Pozdravila je susret dvoje predsjednika, Grabar Kitarović i Vučića, i predaju dokumentacije za Dvor.

''Ako se doprinese utvrđivanju činjenica i rješavanju sudbine i jedne nestale osobe, ovaj će susret na vrhu biti vrlo vrijedan. I toj obitelji i društvu Hrvatske i Srbije. Navikli smo, nažalost, da se u identificiranju posmrtnih ostataka rade mali koraci i da su pomaci spori. Prisilni nestanci nisu zločin prošlosti. I danas živimo s velikim teretom koji je svima na leđima zbog neriješenih sudbina nestalih. Još uvijek nije riješena sudbina više od 1900 osoba'', rekla je Teršelić.

Potraga za nestalima dio je suočavanja s prošlošću u cijeloj regiji i tu ćemo se, nažalost, svi morati načekati. Jedan je od zaključaka istraživanja koje su udruge za ljudska prava, ističe Maja Dubljević, provele s ciljem poticanja otvorenog dijaloga i društvenog konsenzusa:

''Da su u rješavanju problematike nestalih, politički obračuni s moralnog aspekta potpuno neprihvatljivi. I da su upravo nestali posljednja instanca na kojoj političari i zagovaratelji različitih ideologija moraju stati.'', rekla je Dubljević iz Documente.

Unatoč svim potpisanim dokumentima, od Sporazuma iz Neuma 2004. o regionalnoj suradnji ili mostarske Deklaracije iz 2014., nestali ni danas nisu što bi trebali biti, humanitarno i pitanje ljudskih prava. Ali i efikasnijeg pravosuđa, upozorava Marica Šeatović, predsjednica udruženja ''Protiv zaborava'' srpskih civilnih žrtava rata. U ratnoj Novskoj preživjela je zahvaljujući hrvatskim susjedima. Za ubijenog supruga još čeka pravdu.

''Osobno ne tražim nikoga. Suprug je ubijen u studenome 1991. od Hrvatske vojske. Sahranila sam ga nakon pet dana. Vodila sam sudski proces za obeštećenje i po kaznenoj odgovornosti. Optužnica je bila pogrešno postavljena. Sud je trajao nekih deset godina. To me potpuno iscrpilo, da se grozim od svih sudova u Hrvatskoj'', rekla je Šeatović.

U Hrvatskoj se i dalje traga za 1.950 civila i branitelja. Za ratni zločin dosad su prijavljene 3.663 osobe, kaznene prijave podnesene su protiv 1.843, prema podacima MUP-a. Otkriveno je dosad 150 masovnih grobnica, 1300 pojedinačnih. Pronađene su i ekshumirane 5.133 osobe, identificirane i sahranjene 4.196. Zakonom iz 1996. amnestirano je oko 5 tisuća sudionika oružane pobune protiv RH, ali nisu bili izravni počinitelji kaznenih djela, naveo je Željko Cujzek, voditelj službe ratnih zločina.

Višnja Bilić iz Ministarstva branitelja najavila je da će krajem godine 2018. biti javno objavljena baza podataka nestalih u ratnim sukobima na području bivše Jugoslavije na međunarodnu inicijativu.

''Vjerujemo da će njen doprinos svakako biti i u tome, ne mogu reći da će dovesti do toga da to prestane, ali barem da se ublaži zlouporaba podataka o nestalim osobama u dnevno političke svrhe, čemu nažalost, redovito svjedočimo'', rekla je Bilić.