Pet savjeta psihologa i trenera Dragana Šurlana: ‘Umjesto bježanja od loših navika, postanite bolji’

Foto: Dragan Šurlan
Foto: Dragan Šurlan

Put do sretnog i zdravog života podrazumijeva usvajanje i održavanje zdravih navika koje se u velikoj mjeri odnose na redovitu fizičku aktivnost i kvalitetnu prehranu. Iako ne postoji osoba koja ne bi htjela biti potpuno zdrava i ispunjena, većina ljudi veoma teško usvaja dobre navike jer u njihovu izgradnju i održavanje treba uložiti velik trud.

No to ne znači da smo lijeni, nego da kroz život idemo linijom manjeg otpora, što je dio naše urođene tendencije da tražimo zadovoljstvo i izbjegavamo bol. Objašnjava to u razgovoru za Prvi psiholog i dugogodišnji trener fitness-bootcampa Dragan Šurlan, naglašavajući da ne živimo u savršenom svijetu i da uz svakodnevne životne izazove nije jednostavno postaviti zdrave navike kao životni prioritet.

“Svjesni smo da nam zdrave navike mogu pomoći da se osjećamo bolje i budemo zdraviji, no nije lako pripremiti zdrav doručak kada smo u stisci s vremenom ili popiti vodu ili zeleni čaj umjesto treće ili četvrte kave usred radnog dana. Ako ulažemo trud u zdrave navike, a ne osjetimo rezultate relativno brzo, obično brzo i odustanemo od ulaganja dodatnog truda i vraćamo se na stare, dobro poznate navike”, objašnjava Šurlan.

Odustajanje je, kaže, lako jer ima svojih čari: ne zahtijeva nikakav trud, omogućuje povratak navikama koje pružaju instant ugodu i komfor, a dobar izgovor, poput nedostatka vremena ili nesrazmjera između uloženog truda i rezultata, uvijek je lako pronaći. S druge strane, opasnost koja se u tome krije puno je veća jer podrazumijeva stvaranje i potvrđivanje loše slike o sebi.

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Sjećate li se osjećaja koji se pojavio pet minuta nakon što ste pojeli cijelu čokoladu ili vrećicu čipsa iako ste se zarekli da ih nećete dotaknuti? Sjećate li se što ste si rekli i kako ste se osjećali? ‘Nisi karakter… opet ponavljaš istu stvar… nikada nećeš uspjeti’. Poznato je to svima koji su se pokušavali riješiti navike koja ih je u životu više puta odvela dalje od željenog cilja i dobrog osjećaja u tijelu”, govori psiholog i trener, dodajući da rješenje ipak postoji. Umjesto bježanja od loših navika, naime, treba postati bolji.

Nužna je samoučinkovitost, a nuspojava je ponos 
“Psiholog Albert Bandura samoučinkovitost je definirao kao uvjerenje u vlastitu sposobnost da ostvarimo željene rezultate. S nedovoljno razvijenom samoučinkovitošću ne osjećamo se kompetentnima, izbjegavamo nove izazove, osvrćemo se na svoje neuspjehe i slabosti i lako odustajemo od ciljeva. Iako se samoučinkovitost uglavnom razvija u djetinjstvu, svi imamo mogućnost razviti je i nadograditi sa svakim novim izazovom”, kaže Šurlan.

Prema Banduri, ističe, jedan od najučinkovitijih načina razvijanja i jačanja samoučinkovitosti je djelovanje, odnosno uspješno dostizanje cilja ili izazova. “Nema prečaca. Pozitivna uvjerenja o sebi grade se sa svakim pokretom u željenom smjeru. Vjerovanje u sebe i svoje sposobnosti i djelovanje u smjeru zacrtanih ciljeva donose vrijedne rezultate, a to su osjećaj ponosa na sebe i svoj uspjeh. Upravo je to nešto što ne možemo dobiti izvana i vrednije je od samog cilja koji smo si zacrtali na početku”, otkriva Šurlan te  zaključuje da je osjećaj vrijednosti vrijedan truda.

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

5 savjeta za uspješno pokretanje 

1. Definirajte zašto se želite pokrenuti: više energije, manje bolova, više vremena za sebe, za kreativnost, za aktivnosti koje vas čine živima? Do istinske promjene možemo doći samo kada točno definiramo što ćemo dobiti ako usvojimo navike koje trebamo usvojiti. Bez prave motivacije lako se odustaje. Odlučite da ćete ovaj put uspjeti izgraditi bolju verziju sebe.

2. Osvijestite zašto dosad niste uspijevali usvojiti zdrave navike. U trenutku iskušenja zastanite i zapitajte se kako se osjećate i zbog čega želite odustati. Možda je posrijedi uvjerenje da ne zaslužujete bolje i osjećaj nemoći pred nekim problemom ili je pak problem u lošim navikama koje vas vuku unatrag. Zapišite kako se osjećate ili porazgovarajte s prijateljicom o tome.

3. Odredite što trebate učiniti kako biste usvojili željenu naviku i zacrtajte rutinu koje ćete se držati. Započnite s jednom navikom. Točno definirajte šte trebate učiniti. Primjerice, “kako bih imala više energije ujutro, u idućih tjedan dana svaki ću drugi dan pojesti fin, balansirani obrok”. To mogu biti 3 do 4 žlice zobenih pahuljica skuhanih u zobenom mlijeku, s pola naribane jabuke i desetak badema. Pratite kako se osjećate nakon takvog doručka i dobivate li dovoljno energije tijekom dana. Ako treba, uvedite male promjene dok ne dobijete rezultat koji želite.

4. Stavite kvačice na kalendar i nakon sedam uspješnih dana usvajanja nove navike osvrnite se na svoju motivaciju, dosljednost i rezultate (više energije tijekom dana). Nastavite idućih tjedan dana i ponovite proces. Kad vam ta navika prijeđe u rutinu i kad počnete osjećati  njezine dobrobiti, slobodno ubacite novu.

5. Imajte razumijevanja. Ako propustite jedan dan, vratite se u rutinu bez samokritiziranja. Samoučinkovitost se stječe kroz trud, ali i razumijevanje. Preispitajte zbog čega ste propustili usvajanje nove navike taj dan i nastavite ići prema cilju. Nemojte se iznenaditi ako primijetite da uz novorazvijeni osjećaj kontrole nad jednom navikom dobivate i osjećaj kontrole nad nekom drugom navikom. Osjećaj snage u jednom aspektu života često se prenosi na druge aspekte života, što je divna nuspojava rada na sebi.