Akne u odrasloj dobi: Nutricionistkinja za Prvi.hr otkriva koje namirnice “truju” kožu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Mnogi ljudi smatraju da su akne problem u tinejdžerskim godinama, no takvo stanje može se produljiti i na naše 20-e, 30-e i 40-e godine. Od hormona i genetike do njege lica, akne u zreloj dobi ovise o mnogim faktorima, uključujući i našu prehranu.

Jedan od vodećih autoriteta u području zdravlja i njege lica, predsjednik Cosmetic Physicians College of Australasia (CPCA) dr. Douglas Grose, nedavno je izjavio kako se medicina slabo bavi povezanošću prehrane i pojave akni u odrasloj dobi.

“Bavim se tim područjem već 48 godina i mogu reći da medicina nikada nije ozbiljno uključila aspekt prehrane u tretiranju akni. Ipak, posljednjih godina izviru nepobitni dokazi koji izravno povezuju prehranu i njihovu pojavu”, rekao je dr. Grose.

Dodaje kako je problem akni kod odraslih osoba najrašireniji u zapadnim zemljama te da je usporedno s tim uočeno kako su akne najmanje prisutne kod osoba koje su usvojile tzv. paleolitsku prehranu, dakle onu koja ne sadrži rafinirani šećer te pekarske i mliječne proizvode.

Foto: Vinicius Amano/Unsplash
Foto: Vinicius Amano/Unsplash

Ova informacija bila je dovoljna da se obratimo domaćim stručnjacima na tom polju, a naša adresa bila je Definicija hrane. Naša sugovornica je nutricionistkinja Karmen Matković Melki.

U kojoj je mjeri prehrana, prema vašem mišljenju, važan faktor u pojavi akni kod odraslih osoba?

Prehrana koja obiluje šećerima (namirnice visokog glikemijskog indeksa), kao i masna, industrijski procesirana hrana mogu pridonijeti razvoju akni. Naime, namirnice visokog glikemijskog indeksa u kombinaciji s prevelikom konzumacijom mlijeka i masne procesirane hrane bogate zasićenim masnim kiselinama potiču povećano lučenje inzulina, što uzrokuje kaskadu endokrinih reakcija, među kojima je i povećanje razine testosterona što može utjecati na nastanak akni.

Koje bi namirnice trebalo izbjegavati i zašto?

Osnovna je preporuka izbjegavanje namirnica visokog glikemijskog indeksa i namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama. Tu spadaju punomasni mliječni proizvodi, mesne prerađevine, hrana koja obiluje rafiniranim šećerima i zasićenim masnim kiselinama: čokolada, gotovi umaci, keksi, gazirana pića, namazi, grickalice… Umjesto toga, u jelovnik treba uvrstiti namirnice dominantno niskog glikemijskog indeksa; neprocesiranu, svježu hranu, obilje svježeg sezonskog voća i povrća, začine, integralne žitarice i mahunarke, ribu, orašaste plodove i fermentiranu hranu.

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Koji to nutrijenti u hrani i koji procesi u tijelu (koži) potiču nastajanje akni?

Nastanak akni može biti potaknut i deficitom određenih nutrijenata, poput vitamina A, E i D, esencijalnih masnih kiselina, ponajprije  omega 3-masnih kiselina. Ako ih nedovoljno uzimamo iz hrane, treba ih, u suradnji s nutricionistom, uvesti kroz određene namirnice i dodatke prehrani.

Nadalje, ako je jetra preopterećena, koža jednim dijelom preuzima eliminaciju otpadnih produkata metabolizma. Stoga je važno prehranom djelovati na zdravlje jetara, ali i bubrega. Gorke namirnice poput radiča, rikule, šparoga, artičoke, brokule, kelja, zatim biljni čajevi poput maslačka i koprive te ciljani fitoterapijski pripravci poput sikavice najbolji su saveznici zdrave jetre i bubrega, a time i zdrave kože.

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Smatrate li da bi dermatolozi svoje pacijente trebali savjetovati i o prehrani?

Oni svakako mogu svojim pacijentima dati osnovne preporuke o korekcijskoj prehrani, ali da bi liječenje akni bilo uspješno, najbolje je uz preporuku dermatologa zatražiti i stručni savjet nutricionista, koji može izraditi individualni plan prehrane i suplementacije.