Diana Topčić Rosenberg iz udruge Adopta: “Djeca misle da ih nitko ne želi posvojiti jer nisu dobra”

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U Hrvatskoj je došlo do drastičnog pada broja posvojenja. Prošle je godine posvojeno 126 djece, a ove godine, zaključno s 31.10., posvojeno je tek njih 85.

O tome zašto se tako teško pomičemo s mrtve točke kad je posvajanje posrijedi, iako zainteresiranih posvojitelja ima više od 1300, razgovarali smo s Dianom Topčić-Rosenberg, članicom Upravnog odbora udruge Adopta.

“Posebno je zabrinjavajuće što raste broj djece koja se nalaze u sustavu skrbi. Ove godine ih je više od 3000, što je bitno više nego zadnje dvije godine. Smanjuje se i broj djece za koje se pokreće postupak oduzimanja roditeljske skrbi. Djeca zapravo godinama odrastaju u tom ‘limbu’ između donošenja odluka – hoće li se vratiti u svoju biološku obitelj, hoće li imati udomitelje ili biti posvojeni. To djeca ne znaju”, rekla je Topčić-Rosenberg.

Najveći problemi 

Jedan od najvećih problema je odugovlačenje s postupkom oduzimanja roditeljske skrbi. Da se odluke donose prije, djeca bi bila mlađa i ne bi bila toliko izložena posljedicama odrastanja u sustavu socijalne skrbi pa bi se i brže posvajala, poručili su iz Adopte.

“Ima i drugih problema. Primjerice, Zakon o rodnim i roditeljskim potrebama penalizira one koji žele posvojiti starije dijete jer im brani pravo na roditeljski dopust u trajanju od šest mjeseci. Nemaju pravo na jednokratnu naknadu prilikom dolaska djeteta u obitelj jer se podrazumijeva da su posvojitelji bogati ljudi, što uopće nije točno. Nema adekvatnog sustava potpore od Centra za socijalnu skrb nakon posvojenja za djecu koja iskazuju određene poteškoće. Da bi se ubrzalo posvojenje, resorno ministarstvo treba napraviti nekoliko većih zaokreta i poslati jasnu poruku da Vlada odnosno ministarstvo stoji iza toga”, rekla je Topčić-Rosenberg.

Budući da ne postoji kvalitetan nadzor sustava socijalne skrbi kad su djeca u domovima u pitanju, Adopta predlaže civilni nadzor.

“U Velikoj Britaniji postoje odbori u kojima sjede predstavnici posvojitelja i lokalne vlasti kojima centri podnose izvještaje što su učinili za svako dijete u sustavu socijalne skrbi. I u Hrvatskoj su nam potrebni takvi odbori kako bismo imali, ne samo statistiku nego i obradu prikupljenih podataka. Nadležni centri za socijalnu skrb tom bi odboru podnosili izvještaj najmanje jedanput godišnje. Sve to pospješilo bi proces posvojenja, ali i povećalo odgovornost sustava za osiguranje prava djece na život u obitelji”, istaknula je.

Problematika posvajanja jučer je bila i tema stručnog skupa pod nazivom “Koliko djeca sudjeluju u odlučivanju o obitelji u kojoj će odrasti”.

“Nas je zanimalo koliko djeca znaju što je posvajanje, što ih brine, razgovara li itko s njima o tome. Informacije koje smo dobili od djece su poražavajuće. Većina djece je izjavila da ni ne zna koja je njihova socijalna radnica, ili ih viđaju izuzetno rijetko. Informacije o posvojenju dobivaju s interneta… A zastrašujuće je što neka djeca misle da se posvajaju samo dobra djeca, a zločesta ostaju u udomiteljstvu. Iz svega toga je vidljivo da ne postoje uspostavljeni odnosi povjerenja između nadležnih stručnih radnika iz Centara za socijalnu skrb i djece. Zaključak  je da, ako djeca nemaju jasnu informaciju što posvojenje jest, za razliku od udomiteljstva s kojim imaju iskustva, ako nema nikoga tko bi s njima razgovarao što ih zanima, što ih plaši – oni ne mogu donijeti informiranu odluku o tome – je li to nešto što bi oni htjeli ili ne”, naglasila je Topčić-Rosenberg.

Prije dvije godine, Ministarstvo je donijelo protokol prema kojem za svako dijete, kojem u roku od tri mjeseca nadležni Centar za socijalnu skrb ne pronađe posvojitelje, ima obavezu objaviti anonimne profile na posebnoj zaštićenoj stranici Ministarstva, kojoj mogu pristupiti samo potencijalni posvojitelji.

“Samo Ministarstvo kaže da trenutno postoji 413 djece koje imaju ispunjene preduvjete za posvojenje, a za 170 djece je u njihovu interesu da budu posvojeni. Mi znamo da je s jučerašnjim danom bilo objavljeno samo 40 profila, što očito pokazuje da Ministarstvo ne primjenjuje protokol koje je samo donijelo”, rekla je.

U povodu Svjetskog dana posvojenja, koji se obilježava 9. studenoga, Adopta je pokrenula kampanju na društvenim mrežama.

“Resorno ministarstvo kaže da se posvojitelji teže odlučuju za posvojenje djece koja su starija od osam godina, koja su pripadnici romske nacionalne manjine te djece sa zdravstvenim ili razvojnim poteškoćama. Mi smo ih ovom kampanjom htjeli predstaviti kao djecu koja žele imati obitelj, ‘biti nečije sunce’ bez obzira na to pripadaju li nekoj od tih kategorija. S obzirom na to da je cijeli studeni mjesec posvajanja, pozivamo sve građane Hrvatske, poznate osobe, predstavnike Sabora, Ministarstva, vrtića, škola.. da na svom dlanu nacrtaju smajlić i objave fotografiju na društvenim mrežama s heštegovima  #IJaŽelimObitelj#HoćuBitiNečijeSunce #MjesecPosvojenja