Je li Grčka financijska Odiseja zaista završila?

Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL
Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

Grčka je zaključila treći i završni program financijske pomoći te su nakon više od osam godina ekonomski samostalni. Grčki premijer Alexis Tsipras izlazak svoje zemlje iz dužničke krize nazvao je danom oslobođenja. No znači li prestanak međunarodne financijske pomoći i strogih mjera štednje koje su bile uvjet te pomoći da je Grčka zaista prebrodila ekonomsku krizu?

“Grčka moderna Odiseja je završila.” Tim riječima premijer Alexis Tsipras opisao je završetak europskog programa financijske pomoći. Nakon izlaska iz programa održao je govor ispunjen osvrtima na Homerov ep, simbolično na otoku Itaki, Odisejevom rodnom mjestu.

“Danas je dan oslobođenja, ali i početak nove ere. U ovom trenutku izlaska nećemo počiniti grijeh ponosa i ignorirati lekcije koje je Grčka naučila tijekom ove krize. Nećemo dopustiti da odu u zaborav niti ćemo zaboraviti uzrok niti ljude koji su doveli našu zemlju u ovu krizu.”

Uspješan završetak programa financijske pomoći pozdravili su brojni čelnici europskih zemalja i europski službenici. Povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici rekao je da je uvjeren da se Grčka sada može usredotočiti na gradnju nove budućnosti te da su sada “normalna” zemlja.

“Znam da grčki narod teži normalnošću. Normalnost znači da će se prema Grčkoj od sada odnositi kao prema svakoj drugoj zemlji Europe. Po prvi put bit će podvrgnuti istim procedurama ekonomske politike i suradnje kao sve druge članice.”

Međutim kao što ni Homerov ep nije završio samim povratkom Odiseja na Itaku, ni izlazak Grčke iz ovog programa ne znači kraj njihovim izazovima. I dalje imaju najviši državni dug od svih zemalja Europske unije u iznosu od vrtoglavih 316 milijardi eura što je gotovo 180 posto više od grčkog BDP-a. Otplaćivat će ga desetljećima, no nakon izlaska iz programa financijske pomoći grčki vjerovnici su uglavnom druge zemlje eurozone za razliku od privatnih tržišta koja su držala njihov dug posljednjih godina.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić smatra da je ovo samo prolazno vrijeme za Grčku te da formalan izlazak iz birokratskog programa ne znači izlazak iz financijske krize.

“Sve dok u Grčkoj dominira vrlo visoka involviranost države u gospodarske aktivnosti, koje rezultiraju činjenicom da je država vlasnik određenih poduzeća i da je podijelila različite vrste socijalnih prava koje ekonomija ne može zaraditi, ne vjerujem da je Grčka ili bilo koja njoj slična država izašla iz situacije u kojoj kreira jedan poslovni, ekonomski model u kojem ljudi mogu živjeti bolje.”

Tsiprasov govor na Itaki je, prema Grubišiću, bio populistički, s obzirom na to da Grčka ima nezaposlenost samo malo nižu od 20 posto. Naglašava da podaci pokazuju da u ekonomijama, u kojima je politika populistički nastrojena, ljudi imaju manji životni standard.

“Meni je jasno to što njihov premijer govori, ali izlazak iz tog birokratskog programa i taj njegov govor sigurno neće sutra učiniti da 500 tisuća Grka ima radno mjesto koje im može isplaćivati plaću s kojom oni mogu vraćati svoje kredite.”

Grčkim stanovnicima, kaže Grubišić, može pomoći jedino jak privatni sektor i slobodno tržište kojeg u Grčkoj nema dovoljno.