Krivi smo: Zbog ljudi je izumrlo 60 posto vrsta na svijetu

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

WWF je danas u cijelom svijetu objavio Izvještaj o stanju planeta  publikaciju kojom se mjeri stanje Zemlje i koja je znanstveno utemeljena.

Indeks živućeg planeta (The Living Planet Index, LPI) ukazuje da je veličina svjetske populacije kralješnjaka u prosjeku opala za 60 posto u posljednjih 40 godina.

Uginuo posljednji mužjak bijelog nosoroga – dvije ženke ostavljaju malo prostora za nadu

Najveći pokretači trenutnog gubitka biološke raznolikosti su prekomjerna eksploatacija i poljoprivreda, a oba su vezana uz stalno povećanje ljudske potrošnje. Globalno, priroda pruža usluge čovječanstvu vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje.

“Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj su našeg golemog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju što nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost”, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, što je posljednja godina s dostupnim podacima.

“Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta. Mi u Hrvatskoj koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje, i to je zastrašujuće. Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, nužno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo”, ističe Andrea Štefan iizumirz WWF Adrije.

Manje od 5% živog svijeta divlje su vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo potpuno istrijebljeni, i jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, kritične godine u kojoj se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).

WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i nužan “globalni sporazum za prirodu i ljude”.