Sve o dječjem imunitetu: Kako ga ojačati, djeluju li preparati i koliko bolesti godišnje je ‘normalno’ odraditi

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Hladniji dani su stigli, a s njima i noćna mora svih roditelja – dječje bolesti. Bilo da su djeca u vrtiću ili u školi, zbog boravka u zatvorenom prostoru izloženija su zarazama. Curenje nosića, temperature, crijevne viroze…i tako ukrug. Neka su djeca ipak otpornija i bolesti ih zaobiđu, dok neki roditelji imaju osjećaj da su nesprestano na bolovanju.
Treba li djeci jačati imunitet preparatima? Je li sklonost bolestima urođena, ili roditelji u nečemu griješe? Koliko često je ‘normalno’ obolijevati?

Odgovore na ta pitanja, dala nam je dr.med Tatjana Lesar, spec.pedijatar i uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije.

U kojoj mjeri je imunitet urođen?

Imunološki sustav ima zadaću prepoznati mikrobe koji mogu uzrokovati bolesti, ali i razlikovati što je strano, a što vlastito. Razlikujemo nespecifičnu, prirođenu imunost i specifičnu, stečenu imunost koje djeluju zajednički. Stečena imunost se razvija aktivno ili pasivno te može biti stečena umjetnim ili prirodnim putem.

Utječu li na imunitet postupci majke u trudnoći? Ako je majka u trudnoći preboljela neke zarazne bolesti, znači li to da dijete već u sebi nosi ta antitijela?

Antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom je pasivna prirodno stečena imunost dok se aktivna razvija nakon infekcije. Pasivna umjetno stečena imunost je ona koja se razvija unosom gotovih protutijela, a aktivno se razvija cijepljenjem. Većina djece ima normalan imunitet. Majka može uravnoteženom prehranom osigurati dobre uvjete za razvoj djeteta i njegove imunosti. Majčina protutijela se prenose preko posteljice u krv djeteta intrauterino, a nakon poroda majčinim mlijekom prilikom dojenja. Dojenče u dobi od dva do tri mjeseca počinje stvarati svoja antitijela, broj prenesenih imunotijela se smanjuje, a kad dijete navrši šest mjeseci, njihovo stvaranje se uravnotežuje, čime se imunološki sustav gotovo u potpunosti razvija.

Što roditelji od rođenja mogu napraviti kako bi dijete imalo što bolji imunitet?

Provođenjem uravnotežene prehrane, poticanjem tjelesne aktivnosti te osiguravanjem dovoljno kvalitetnog sna roditelji mogu poboljšati imunitet. Preporuča se usvajanje zdravih higijenskih navika, no nikako držanje djeteta u sterilnim uvjetima. Dijete koje živi u prečistom prostoru postaje osjetljivije na bolesti. Razlog tome je nemogućnost izgradnje imuniteta koji se jača tako što je pomalo izložen prljavštini i bacilima protiv kojih se onda polako sve bolje uspijeva boriti. Cijepljenjem se razvija aktivno stečena pasivna imunost koja nas štiti od niza bolesti.

Je li za dijete korisno da što prije preboli neke bolesti kako bi steklo imunitet?

Bolesti su sastavni dio dječjeg života i u nekim slučajevima ne postoji način da ih izbjegnete. Djeca jačaju imunitet kada se bore protiv uzročnika bolesti. Potpuno je normalno da dijete oboli šest do osam puta godišnje. Najčešće se radi o virusnim infekcijama i to posebno u zimskim mjesecima kada više boravimo u zatvorenim prostorima. Imunitet se razvija postepeno i dijete koje je starije lakše će se obraniti od mlađeg djeteta upravo radi prethodnih kontakata s uzročnicima bolesti.

Koje preparate mogu koristiti djeca za jačanje imuniteta?

Osim uravnotežene prehrane kod djece koja su češće bolesna ili koja slabije jedu može se poboljšati imunitet s preparatima ehinaceje, aronije, matične mliječi, beta glukana. No, preporuča se savjetovanje s liječnikom prije kupovine bilo kojeg sirupa.

Postoji li nešto u čemu roditelji najviše griješe, a vezano je uz dječji imunitet?

Roditelji često drže dijete pod “staklenim zvonom” te ga na taj način pokušavaju zaštiti od infekcija. Skloni su davati različite preparate za pojačavanje imuniteta, a da pri tom zanemaruju važnost uravnotežene prehrane te boravak na svježem zraku.

U kojoj mjeri se prehranom može utjecati na jačanje imuniteta?

Uravnotežena prehrana je jedan od najprirodnijih načina da osnažite djetetov imunitet. Vitamin C i E, beta karoten, bioflavonoidi, cink, omega-3 masne kiseline, češnjak, koje dijete dobije prehranom, smatraju se najkorisnijima za jačanje imuniteta.

Foto: Pixabay

 

 

O preparatima za jačanje imuniteta razgovarali smo i s farmaceutskom strukom.

“Prema dopuštenim zdravstvenim tvrdnjama za dodatke prehrani jedino određeni vitamini i minerali imaju dozvoljenu tvrdnju: “Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava (bakar, cink, folna, selen, vitamini A,B,C i željezo)”. To je ono što Ministarstvo dozvoljava na proizvodima. No, u praksi je i dalje najpopularniji beta glukan, jer postoje istraživanje koja dokazuju da je imunomodulator. Koriste se i kombinacije beta glukana i multivitamina, sami multivitamini pa matična mliječ, medovi sa dodacima, ehinacea kod nealergirača na pelud asteracea, i u novije vrijeme probiotici sa vitaminima i mineralima. Da bi proizvođač mogao pisati da je neki proizvod “za imunitet” u njega ubacuje vitamin c i cink”, rekla nam je farmaceutkinja.
Za svoje dijete ne koristi nikakve preparate jer stoji kod tvrdnje da se ‘imunitet stvara, a ne kupuje”.